Posljedice pobačaja

Kada žena zatrudni u njenom tijelu se događa puno različitih procesa koje uzrokuju različiti hormoni i njihovo pojačano lučenje. Za vrijeme trudnoće tijelo se pripremi na određene procese koji će se u trudnoći događati. Kod spontanog pobačaja dolazi do prirodnog procesa izbacivanja ploda van tijela za koji se tijelo pripremi i lakše se vrati u prijašnje stanje jer mu je razlog nestanka ploda objašnjiv. Žena se u tom slučaju osjeća bespomoćno i samim time se u većini slučajeva lakše oprosti sa svojim djetetom jer ona nije mogla utjecati na tijek trudnoće. Namjerni pobačaj se od spontanog pobačaja razlikuje u tome što se tijelo vrlo neugodno iznenadi jer nestane plod za vrijeme svog razvoja, zbog kojega se luči i dalje velika količina hormona što je teško u trenu obustaviti. Za tijelo žene namjerni pobačaj je nešto neprirodno  što objašnjava nastanak psihičkih i fizičkih posljedica.

– Na stranici su samo ukratko opisane posljedice. Pored svakog teksta se nalazi oznaka literature koja je navedena na dnu stranice za detaljnije proučavanje.

Fizičke posljedice

 

Rak dojke

Mamogram dojke

Studija Journal of the National Cancer Instituta u 1994. godini izvedena na 1800 žena otkrila je da žene koje su napravile pobačaj imaju 50% povećanu šansu da dobiju rak dojke prije 45. godine života. Djevojkama koje naprave pobačaj prije 18. godine života rizik se povećava za 150%. Ako se pobačaj napravi nakon 30. godine života rizik raste za 110%. Ako žena ima u obitelji rak dojke rizik joj se povećava za 270% nakon 30. godine života. Svih 12 djevojaka mlađih od 18 godina koje su sudjelovale u istraživanju i koje su imale rak dojke u obitelji dobile su rak prije 45. godine. Vjerojatnost dobivanja raka dojke još se više povećava ako žena napravi više od jednog pobačaja.(1)

 

Rak grlića maternice, jajnika i jetre

Žene nakon pobačaja imaju 2.3 puta veći rizik obolijevanja od raka grlića maternice u usporedbi sa ženama koje nisu pobacile. Ženama koje su pobacile 2 ili više puta rizik raste na 4.92 puta u odnosu na žene koje nisu pobacile. Kod jednostrukih i višestrukih pobačaja slično raste i rizik obolijevanja od raka jajnika i jetre. Povećanje rizika objašnjava se neprirodnim poremećajem hormonalnih promjena koje prate trudnoću te netretiranim ozljedama grlića maternice. (2)

 

Smrt

Studija provedena 1997. godine u Finskoj financirana od strane Finske vlade (Gissler, M., et. al., “Pregnancy-associated deaths in Finland 1987-1994 — definition problems and benefits of record linkage,” Acta Obsetricia et Gynecolgica Scandinavica 76:651-657 (1997).) utvrdila je da žene koje abortiraju imaju 4 puta veću vjerojatnost da umru u narednoj godini od žena koje su imale normalnu trudnoću. Žena nakon pobačaja ima 60% veću vjerojatnost da umre od prirodnih uzroka, 7 puta veću vjerojatnost izvršavanja samoubojstva, 4 puta veću vjerojatnost da umre od ozljeda uslijed nesreće te 14 puta veću šansu da umre zbog ubojstva. Istraživači vjeruju da povećana smrtnost zbog ozljeda i ubojstava dolazi zbog suicidalnog i rizičnog ponašanja koje se javlja kod žene nakon pobačaja.

Najveći uzroci smrti žena koje su izvršile pobačaj u prvom tjednu nakon pobačaja su krvarenje, infekcije, embolija, anestezija te neutvrđena ektropična trudnoća. (3)

 

Upalna bolest zdjelice

Upalna bolest zdjelice jest upala maternice, jajovoda i/ili jajnika. Bolest može izazvati neplodnost ili komplikacije u trudnoći kao što je ektropična trudnoća. U SAD-u ta bolest svake godine zahvaća oko 750 000 žena, od čega njih oko 100 000 ostaje neplodno.

Bolest nastaje tako da se bakterija penje iz vagine ili cerviksa u spolne organe. Mogu je uzrokovati različiti organizmi no najčešće se radi o klamidiji ili gonoreji. Od pacijentica koje imaju klamidiju za vrijeme pobačaja u 23% slučajeva će se razviti upalna bolest zdjelice u roku 4 tjedna. Otprilike 5% pacijentica koje nemaju klamidiju dobiju upalnu bolest zdjelice u roku 4 tjedna nakon abortusa u prvom tromjesječju. (23)

 

Perforacije maternice

Između 2 i 3% žena koje su pobacile može pretrpjeti perforaciju maternice. Te ozljede će uglavnom ostati nedijagnosticirane i netretirane osim ako je izvedena laparaskopska vizualizacija. Rizik od perforacije maternice povećan je kod žena koje su prethodno već imale porođaje te kod onih koje su za vrijeme pobačaja dobile opću anesteziju. Oštećenja maternice mogu rezultirati komplikacijama u kasnijim trudnoćama i mogu eventualno prerasti u probleme koji zahtjevaju histerektomiju, koja zatim može prouzročiti mnoge dodatne komplikacije uključujući osteoporozu. (4)

 

Razderotine grlića maternice

Značajne razderotine grlića maternice koje zahtjevaju šavove javljaju se kod najmanje jedan posto pobačaja u prvom tromjesječju. Manje razderotine, ili mikro pukotine, koje se inače ne bi tretirale mogu također rezultirati dugoročnom reproduktivnom štetom. Latentne post-pobačajne ozljede grlića mogu rezultirati naknadnom inkompetencijom grlića maternice, prijevremenim porođajem te komplikacijama pri porodu. (5)

 

Placenta previa (predležeća posteljica)

Placenta Previa (predležeća posteljica)

Placenta Previa (predležeća posteljica)

Nakon pobačaja rizik od placente previe u kasnijim trudnoćama raste 7 od 15 puta. Placenta previa znači da se posteljica nalazi pored, ili kompletno prekriva cerviks. U ranom stadiju trudnoće placenta previa ne mora nužno predstavljati problem, no ukoliko se pojavi kasnije u trudnoći može uzrokovati krvarenje i može dovesti do daljnjih komplikacija, prijevremenog porođaja te problemau razvoju djeteta. (6)

 

Komplikacije pri porodu

Žene koje su imale jedan, dva ili više induciranih pobačaja imaju redom 1.89, 2.66, odnosno 2.03 puta veći rizik od prijevremenog poroda. Također žene koje su imale jedan, dva ili više induciranih pobačaja imaju redom 1.34, 1.50 odnosno 1.58 veći rizik od prenošenosti (graviditas prolongata – trudnoća koja traje dulje od 42 tjedna). (7)

 

Komplikacije u budućim trudnoćama

Studija o pobačajima u prvoj trudnoći pokazala je da 48% žena dobiva komplikacije u budućim trudnoćama koje su posljedica induciranog pobačaja. Žene u toj skupini imale su prosječno 2.3 spontana pobačaja na svako živorođeno dijete (2). Drugo nevezano istraživanje pokazalo je da među teenagericama koje su abortirale svoju prvu trudnoću, njih 66% imalo je spontani pobačaj ili prijevremeni porod u drugoj željenoj trudnoći. (4)

 

Ektopična trudnoća

Ektropična trudnoća

Ektropična trudnoća

Inducirani pobačaj je značajno povezan s povećanim rizikom od kasnijih ektropičnih trudnoća. Ektopična trudnoća je svaka trudnoća koji nastaje nasađivanjem (implantacija) oplođenog jajašca u tkivo izvan za to predviđenog mjesta. U upotrebi je i naziv izvanmaterična trudnoća što nije uvijek potpuno točno, jer ne obuhvaća sva mjesta implantacija (npr. u vratu maternice). Ektropične trudnoće su opasne po život i mogu dovesti do smanjenja plodnosti. (8)

 

Neposredne komplikacije

  • infekcije
  • krvarenja
  • embolija (9)
  • trganje ili perforacija maternice
  • anesteziološke komplikacije
  • konvulzije
  • ozljede grlića maternice
  • endotoksični šok

Psihičke posljedice

 

Potreba za psihološkim liječenjem

Studija provedena kod žena 8 tjedana nakon induciranog pobačaja pokazala je da ih 44% pati od psihičkih poremećaja, 36% ima poremećaje sa snom, 31% žali zbog odluke da pobace, a 11% im je prepisano psihološko liječenje (10). Pošto mnoge žene koriste represiju kao metodu suočavanja, može proći duže vrijeme prije nego žena potraži pomoć. Ti potisnuti osjećaji mogu uzrokovati psihosomatske bolesti. (11)

 

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)

Istraživanje je pokazalo da minimalno 19% post-abortiranih žena pati od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). Otprilike pola ih je imalo mnoge (ali ne sve) simptome PTSP-a, i 20-40% je pokazalo umjerene do visoke razine stresa, relativno njihovom pobačajnom iskustvu. (12)

Žene mogu doživjeti pobačaj kao traumatično iskustvo zbog više razloga. Mnoge su prisiljene na pobačaj od strane supružnika, partnera, roditelja, ili ostalih. Ako je žena redovito žrtva dominirajućeg zlostavljanja, takav neželjeni pobačaj može biti percipiran kao završni udarac u životu obilježenom zlostavljanjem. Druge žene, bez obzira kako uvjerljiv razlog imale za pobačaj, mogu svejedno doživjeti pobačaj kao ubojstvo vlastitog djeteta. Strah, tjeskoba, bol i krivnja vezani uz proces su umiješani u doživljaj groteskne i nasilne smrti. Neke žene izjavljuju da je bol, nanešena od maskiranog stranca koji napada njeno tijelo, identična silovanju (13). Istraživači su otkrili da žene koje su doživjele seksualno zlostavljanje doživljavaju veću tjeskobu za vrijeme i nakon pobačaja upravo zbog povezivanja tih dvaju događaja. (14)

 

Seksualna disfunkcija

Kod 30-50% žena koje su abortirale javlja se seksualna disfunkcija, kraćeg i dužeg vijeka, koja počinje odmah nakon pobačaja. To uključuje jedno od slijedećeg: gubitak zadovoljstva kod seksa, povećana bol, averzija prema seksu i/ili općenito prema muškarcima ili razvijanje promiskuitetnog stila života. (15)

 

Suicidalna razmišljanja i pokušaj samoubojstva

Kod otprilike 60% žena koje su doživjele post-abortivne posljedice javljaju se suicidalne misli, i od toga njih 28% stvarno pokuša izvršiti samoubojstvo, polovica čak 2 ili više puta. Istraživači u Finskoj su otkrili snažnu statističku povezanost između samoubojstava i pobačaja. Srednja godišnja stopa samoubojstava za sve žene je 11.3 na 100 000 žena, dok stopa samoubojstava među ženama koje su imale inducirani pobačaj iznosi 34.7 na 100 000, što je tri puta više. S druge strane stopa samoubojstava među ženama koje su imale normalan porod je samo pola stope samoubojstava svih žena, ili jedna šestina stope samoubojstava žena sa induciranim pobačajem. (16)

 

Povećano konzumiranje cigareta i pripadajuće negativne posljedice po zdravlje

Rizici kod pušenja

Rizici kod pušenja

Post-abortivni stres je povezan sa povećanim konzumiranjem cigareta. Žene koje su imale inducirani pobačaj imaju dvostruko veću vjerojatnost da će postati okorjeli pušači i da će patiti od pripadajućih zdravstvenih problema. Te žene će također puno vjerojatnije nastaviti konzumirati cigarete tokom kasnijih željenih trudnoća i zbog toga imati povećani rizik od neonatalne smrti i urođenih anomalija. (17)

 

Alkoholizam

Žene koje su imale pobačaj imaju dva puta veći rizik od alkoholizma. Uz pobačaje nakon kojih slijedi alkoholizam nadovezuju se nasilno ponašanje, rastava ili prekid veze, automobilske nesreće te gubitak posla. (18)

 

Ovisnost o drogama

Pobačaj je povezan sa naknadnim ovisnostima o drogama. Osim psihosocijalnog problema, ovisnost o drogama je vezana uz povećane HIV/AIDS infekcije, urođene mane i nasilno ponašanje. (19)

 

Poremećaji u prehrani

Kod nekih žena pobačaj je povezan sa poremećajima u prehrani kao što su prejedanje, bulimija i anorexia nervosa. (20)

 

Zapuštanje ili zlostavljanje djece

Pobačaj je povezan sa povećanom depresijom, nasilnim ponašanjem, ovisnosti o alkoholu ili drogama, zamjenskim trudnoćama i smanjenim majčinskim povezivanjem sa djecom koja su kasnije rođena. Ovi faktori su usko povezani sa zlostavljanjem djece i potvrđuju pojedinačne kliničke procjene koje povezuju post-pobačajnu traumu s naknadnim zlostavljanjima djece. (21)

 

Rastava braka i kronični problemi u vezi

Za mnoge parove pobačaj izaziva nepredviđene probleme u vezi. Post-pobačajni parovi su mnogo skloniji razvodu ili prekidu veze. Mnoge post-pobačajne žene razvijaju teže poteškoće u izgradnji dugotrajne veze sa muškim partnerom. To se može desiti zbog reakcija vezanih uz pobačaj, kao što su smanjeno samopouzdanje, povećano nepovjerenje prema muškima, seksualna disfunkcija, zloupotreba droga te povećani stupanj depresije, tjeskobe i nestabilnog bijesa. (22)

Izvori:

(1) Daling, et.al., Journal of the National Cancer Institute, Vol. 86, No. 21, pp. 1584-1592, Nov. 2, 1994.; H.L. Howe, et al., “Early Abortion and Breast Cancer Risk Among Women Under Age 40,” International Journal of Epidemiology 18(2):300-304 (1989); L.I. Remennick, “Induced Abortion as A Cancer Risk Factor: A Review of Epidemiological Evidence,” Journal of Epidemiological Community Health, (1990); M.C. Pike, “Oral Contraceptive Use and Early Abortion as Risk Factors for Breast Cancer in Young Women,” British Journal of Cancer 43:72 (1981).

(2) M-G, Le, et al., “Oral Contraceptive Use and Breast or Cervical Cancer: Preliminary Results of a French Case- Control Study, Hormones and Sexual Factors in Human Cancer Etiology,” ed. JP Wolff, et al., Excerpta Medica: New York (1984) pp.139-147; F. Parazzini, et al., “Reproductive Factors and the Risk of Invasive and Intraepithelial Cervical Neoplasia,” British Journal of Cancer, 59:805-809 (1989); H.L. Stewart, et al., “Epidemiology of Cancers of the Uterine Cervix and Corpus, Breast and Ovary in Israel and New York City,” Journal of the National Cancer Institute 37(1):1-96; I. Fujimoto, et al., “Epidemiologic Study of Carcinoma in Situ of the Cervix,” Journal of Reproductive Medicine 30(7):535 (July 1985); N. Weiss, “Events of Reproductive Life and the Incidence of Epithelial Ovarian Cancer,” Am. J. of Epidemiology, 117(2):128-139 (1983); V. Beral, et al., “Does Pregnancy Protect Against Ovarian Cancer,” The Lancet, May 20, 1978, pp. 1083-1087; C. LaVecchia, et al., “Reproductive Factors and the Risk of Hepatocellular Carcinoma in Women,” International Journal of Cancer, 52:351, 1992.

(3) Kaunitz, “Causes of Maternal Mortality in the United States,” Obstetrics and Gynecology, 65(5) May 1985

(4) S. Kaali, et al., “The Frequency and Management of Uterine Perforations During First-Trimester Abortions,” Am. J. Obstetrics and Gynecology 161:406-408, August 1989; D. Grimes, et al., “Prevention of uterine perforation During Curettage Abortion,” JAMA, 251:2108-2111 (1984); D. Grimes, et al.,”Local versus General Anesthesia: Which is Safer For Performing Suction Abortions?” Am. J. of Obstetrics and Gynecology, 135:1030 (1979).

(5) K. Schulz, et al., “Measures to Prevent Cervical Injuries During Suction Curettage Abortion,” The Lancet, May 28, 1983, pp 1182-1184; W. Cates, “The Risks Associated with Teenage Abortion,” New England Journal of Medicine, 309(11):612-624; R. Castadot, “Pregnancy Termination: Techniques, Risks, and Complications and Their Management,” Fertility and Sterility, 45(1):5-16 (1986).

(6) Barrett, et al., “Induced Abortion: A Risk Factor for Placenta Previa“, American Journal of Ob&Gyn. 141:7 (1981).

(7) Zhou, Weijin, et. al., “Induced Abortion and Subsequent Pregnancy Duration,” Obstetrics & Gynecology 94(6):948-953 (Dec. 1999).

(8) Daling,et.al., “Ectopic Pregnancy in Relation to Previous Induced Abortion“, JAMA, 253(7):1005-1008 (Feb. 15, 1985); Levin, et.al., “Ectopic Pregnancy and Prior Induced Abortion“, American Journal of Public Health (1982), vol.72,p253; C.S. Chung, “Induced Abortion and Ectopic Pregnancy in Subsequent Pregnancies,” American Journal of Epidemiology 115(6):879-887 (1982); http://hr.wikipedia.org/wiki/Ektopi%C4%8Dna_trudno%C4%87a

(9) W. Cates et al., American Journal OB/GYN, vol. 132, p. 16

(10) Ashton,”They Psychosocial Outcome of Induced Abortion“, British Journal of Ob&Gyn., 87:1115-1122, (1980).

(11) Kent, et al., “Bereavement in Post-Abortive Women: A Clinical Report“, World Journal of Psychosynthesis (Autumn-Winter 1981), vol.13,nos.3-4.

(12) Catherine Barnard, “The Long-Term Psychological Effects of Abortion,” Portsmouth, N.H.: Institute for Pregnancy Loss, 1990.

(13) Francke, “The Ambivalence of Abortion,” New York, Random House, 1978, 84-95.

(14) Zakus, “Adolescent Abortion Option,” Social Work in Health Care, 12(4):87 (1987); Makhorn, “Sexual Assault & Pregnancy, New Perspectives on Human Abortion,” Mall & Watts, eds., (Washington, D.C.: University Publications of America, 1981).

(15) Speckhard, “Psycho-social Stress Following Abortion,” Sheed & Ward, Kansas City: MO, 1987; and Belsey, et al., “Predictive Factors in Emotional Response to Abortion: King’s Termination Study – IV,” Soc. Sci. & Med., 11:71-82 (1977).

(16) Speckhard, “Psycho-social Stress Following Abortion,” Sheed & Ward, Kansas City: MO, 1987; Gissler, Hemminki & Lonnqvist, “Suicides after pregnancy in Finland, 1987-94: register linkage study,” British Journal of Medicine 313:1431-4, 1996.C. Haignere, et al., “HIV/AIDS Prevention and Multiple Risk Behaviors of Gay Male and Runaway Adolescents,” Sixth International Conference on AIDS: San Francisco, June 1990; N. Campbell, et al., “Abortion in Adolescence,” Adolescence, 23(92):813-823 (1988); H. Vaughan, “Canonical Variates of Post-Abortion Syndrome,” Portsmouth, NH: Institute for Pregnancy Loss, 1991; B. Garfinkel, “Stress, Depression and Suicide: A Study of Adolescents in Minnesota,” Responding to High Risk Youth, Minnesota Extension Service, University of Minnesota (1986).

(17) Harlap, “Characteristics of Pregnant Women Reporting Previous Induced Abortions,” Bulletin World Health Organization, 52:149 (1975); N. Meirik, “Outcome of First Delivery After 2nd Trimester Two Stage Induced Abortion: A Controlled Cohort Study,” Acta Obsetricia et Gynecologica Scandinavia 63(1):45-50(1984); Levin, et al., “Association of Induced Abortion with Subsequent Pregnancy Loss,” JAMA, 243:2495-2499, June 27, 1980; Obel, “Pregnancy Complications Following Legally Induced Abortion: An Analysis of the Population with Special Reference to Prematurity,” Danish Medical Bulletin, 26:192- 199 (1979); Martin, “An Overview: Maternal Nicotine and Caffeine Consumption and Offspring Outcome,” Neurobehavioral Toxicology and Tertology, 4(4):421-427, (1982).

(18) Klassen, “Sexual Experience and Drinking Among Women in a U.S. National Survey,” Archives of Sexual Behavior, 15(5):363-39 ; M. Plant, “Women, Drinking and Pregnancy,” Tavistock Pub, London (1985); Kuzma & Kissinger, “Patterns of Alcohol and Cigarette Use in Pregnancy,” Neurobehavioral Toxicology and Terotology, 3:211-221 (1981); Morrissey, et al., “Stressful Life Events and Alcohol Problems Among Women Seen at a Detoxification Center,” Journal of Studies on Alcohol, 39(9):1159 (1978).

(19) Oro, et al., “Perinatal Cocaine and Methamphetamine Exposure Maternal and Neo-Natal Correlates,” J. Pediatrics, 111:571- 578 (1978); D.A. Frank, et al., “Cocaine Use During Pregnancy Prevalence and Correlates,” Pediatrics, 82(6):888 (1988); H. Amaro, et al., “Drug Use Among Adolescent Mothers: Profile of Risk,” Pediatrics 84:144-150, (1989)

(20) Speckhard, “Psycho-social Stress Following Abortion,” Sheed & Ward, Kansas City: MO, 1987; J. Spaulding, et al, “Psychoses Following Therapeutic Abortion,” Am. J. of Psychiatry 125(3):364 (1978); R.K. McAll, et al., “Ritual Mourning in Anorexia Nervosa,” The Lancet, August 16, 1980, p. 368.

(21) Benedict, et al., “Maternal Perinatal Risk Factors and Child Abuse,” Child Abuse and Neglect, 9:217-224 (1985); P.G. Ney, “Relationship between Abortion and Child Abuse,” Canadian Journal of Psychiatry, 24:610-620, 1979; Reardon, “Aborted Women – Silent No More” (Chicago: Loyola University Press, 1987), 129-30, opisuje slučaj žene koja je istukla svoje trogodišnje dijete do smrti kratko nakon pobačaja koji je aktivirao “psihotičnu epizodu” tuge, krivnje i bijesa.

(22) Shepard, et al., “Contraceptive Practice and Repeat Induced Abortion: An Epidemiological Investigation,” J. Biosocial Science, 11:289-302 (1979); M. Bracken, “First and Repeated Abortions: A Study of Decision-Making and Delay,” J. Biosocial Science, 7:473-491 (1975); S. Henshaw, “The Characteristics and Prior Contraceptive Use of U.S. Abortion Patients,” Family Planning Perspectives, 20(4):158-168 (1988); D. Sherman, et al., “The Abortion Experience in Private Practice,” Women and Loss: Psychobiological Perspectives, ed. W.F. Finn, et al., (New York: Praeger Publ. 1985), pp98-107; E.M. Belsey, et al., “Predictive Factors in Emotional Response to Abortion: King’s Termination Study – IV,” Social Science and Medicine, 11:71- 82 (1977); E. Freeman, et al., “Emotional Distress Patterns Among Women Having First or Repeat Abortions,” Obstetrics and Gynecology, 55(5):630-636 (1980); C. Berger, et al., “Repeat Abortion: Is it a Problem?” Family Planning Perspectives 16(2):70-75 (1984).

(23) T. Radberg, et al., “Chlamydia Trachomatis in Relation to Infections Following First Trimester Abortions,” Acta Obstricia Gynoecological (Supp. 93), 54:478 (1980); L. Westergaard, “Significance of Cervical Chlamydia Trachomatis Infection in Post-abortal Pelvic Inflammatory Disease,” Obstetrics and Gynecology, 60(3):322-325, (1982); M. Chacko, et al., “Chlamydia Trachomatosis Infection in Sexually Active Adolescents: Prevalence and Risk Factors,” Pediatrics, 73(6), (1984); M. Barbacci, et al., “Post- Abortal Endometritis and Isolation of Chlamydia Trachomatis,” Obstetrics and Gynecology 68(5):668-690, (1986); S. Duthrie, et al., “Morbidity After Termination of Pregnancy in First-Trimester,” Genitourinary Medicine 63(3):182-187, (1987).